cuvanje i šetanje pasa

Kastracija je jako bitna jer samo jedna mačka i njeno potomstvo tijekom 7 godina mogu donijeti na svijet 420.000 mačića, dok samo jedna kuja i njeno potomstvo tijekom 7 godina mogu donijeti na svijet 67.000 štenadi što dovodi do mnogo napuštenih životinja i bezrazložnih smrti. Prevencija ovog problema jest upravo kastracija kućnih i uličnih životinja.

Studije su pokazale da sterilizacija može pomoći da vaš ljubimac živi duži, zdraviji život i da može biti korisna na mnoge druge načine:

•  sterilizirani mužjaci postaju privrženiji i poslušniji. Nestaje nagon za razmnožavanjem što smiruje životinju koja prestaje lutati, boriti se i obilježavati teritorij urinom.
•  sterilizirani psi su mirniji, ali nipošto slabiji čuvari. Psi se i nadalje ponašaju zaštitnički i brane svoj dom i obitelj jednako dobro kao i prije.
• kastracijom mužjaka smanjuje se pojava zloćudnog tumora testisa i bolesti prostate,
• sterilizirane ženke postaju privrženije i poslušnije i centar života također postaje njihova ljudska obitelj.
• serilizacijom ženki značajno je reducirana pojava tumora mliječnih žlijezdi, te može spriječiti i piometru (gnojnu upalu maternice).

 „Životinje nećemo sterilizirati jer je to neprirodno!”

-Postavlja se pitanje što je to neprirodno?

Dali je u skladu s prirodom ubijati novorođene mačiće/štence  i dozvoliti da životinja ide iz bređosti u bređost? Zatvarati je i ograničiti kretanje u vrijeme tjeranja? Dati mačkicu/štene novom vlasniku koji je kroz nekoliko dana izbacina cestu? Dozvoliti ljubimcu da se neprestano skiće za vrijeme parenja, da se vrati kući sa nekoliko kilograma manjka, nasmrt iscrpljenom, a o povredama da i ne govorimo?

- “Oni koji ljubimce istinski vole rado se odlučuju za sterilizaciju jer znaju kako one mogu trpjeti, a ja kao veterinarne mogu razumjeti one koji više puta godišnje ubijaju na najokrutnije načine svoje životinje samo zbog naravi plodnosti i ranozrelosti.” ( Autor:Miljenko Cmrečak dr. vet. med., Veterinarska stanica)

Rumunjska je bez sumnje najgora EU-zemlja sto se tice stanja lutalica i brutalnog nacina njihovog ubijanja!

To mora prestati jer slike kakve se vide u Rumunjskoj su za plakati, to je nesto najstrasnije ikad sto se moze vidjeti.

U Rumuniji je nedavno donesen zakon da se svi psi lutalice poubijaju! A ima ih vise nego si mozete ikad zamisliti.

Potpisom pomazete da se ta grozota sprijeci!

VAMA CE OVO ODUZETI JEDNU MINUTU VASEG VREMENA A OVIM PSIMA TO ZNACI ZIVOT!!!

Adrese reciklažnih dvorišta:

ZAGREB

1. NOVI ZAGREB, Utrine, Sarajevska 3 (tel.01/ 6675 166)

2. KUNIŠČAK, Domobranska bb (tel. 01 / 3770 469)

3. SUSEDGRAD-STENJEVEC, Gospodska ulica 20 (tel. 01/ 3451 536)

4. JAKUŠEVAC-PRUDINEC, ulaz na odlagalište (tel. 098 272 762)

5. TUNEL, ugao Kvintička i Gračanska c. (tel. 098 208 319) Zeleni otoci:

1. KAJZERICA, Podbrežje bb (tel: 6550-447)

2. MAKSIMIR, Prilesje bb (tel: 2421-267)

3. DUBRAVA, Osječka bb (tel:2857-748)

4. SESVETE, Jelkovečka bb. (trenutno bez telefona)

VELIKA GORICA

SAJMIŠTE, Velika Gorica, Ul. I. G. Kovačića (tel. 01/6253 250)

OSIJEK

Strossmayerova 345a (tel. 031/ 378 199)

NOVA GRADIŠKA

B.Trenka 32a (tel. 035/ 352 270)

KRIŽEVCI

Trg Josipa Jurja Strossmayera 2 (tel. 048/693 561)

ZADAR

Stjepana Radića 33 (tel. 023/234 800)

ROVINJ

Reciklažno dvorište Gripoli (tel. 052/813 230)

Radno vrijeme

Radno vrijeme zagrebačkih reciklažnih dvorišta:

RD Jakuševec:

radnim danom: od 6,30 do 21,30 sati

         subotom; od 6,30 do 21,30 sati

RD Stenjevec:

radnim danom: od 11,00 do 18,30sati

         subotom; od 6,30 do 14,00 sati

RD Tunel:

radnim danom: od 11,00 do 18,30sati

         subotom; od 6,30 do 14,00 sati

RD Utrina:

radnim danom: od 7,00 do 20,00 sati

        subotom; od 7,00 do 13,00 sati

RD Kuniščak:

radnim danom: od 7,00 do 20,00 sati

        subotom; od 7,00 do 13,00 sati

Što možemo odložiti?

Otpad koji možete odložiti u reciklažnim dvorištima je:

                    papir

                    karton                                   

                    plastiku

                    ambalaža od metala

                    stiropor

                    stare baterije

                    stakleni ambalažni otpad

                    ravno staklo

                    PET - boce

                    PE - foliju

                    limenke

                    stare lijekove

                    otpadne gume bez naplatka (do 4 komada)

                    metalni glomazni otpad

                    elektronički  otpad

                    glomazni otpad

                    akumulatore

                    fluorescentne cijevi

                    zeleni otpad

Šišmiši

1. Oko 25% svih vrsta sisavaca čine šišmiši.

2. Šišmiši su vrlo čiste životinje. Većinu vremena kada ne jedu ili ne spavaju, troše na čišćenje krzna.

3. Slina šišmiša- vampira se koristi kao antikoagulant.

4. Šišmiši nisu slijepi. Većina šišmiša imaju jednako dobar vid kao i ljudi.

5. Od preko 1100 vrsta šišmiša, samo su tri vampirkse vrste.

6. Prosiječni životni vijek im je 25- 40 godina.

7. Obično imaju jednog potomka u godinu dana.

8. To su jedini sisavci koji mogu letjeti.

9. Održavaju toplinu tako da sklope krila oko sebe. Ispod krila se zadrži zrak koji služi kao izolator.

10. Najstarija vrsta šišmiša živjela je prije 52,5 milijuna godina.

1. Sove jako slabo mogu pomicati oči u dupljama. Moraju pomicati cijelu glavu.

2. Moge vrste sova imaju posebno perje za letenje koje im omogućava tihi let.

3. Mnogo vrsta sova ima uši različite velićine i na različitoj visini na glavi.

4. Sovino plosnato lice usmjerava zvuk prema njenim ušima i pojačava ga i do 10 puta.

5. Sove imaju tri kapka. Jedan za treptanje, jedan za spavanje i jedan za održavanje oka čistim i

     zdravim.

6. Sove imaju čvrst stisak zbog toga što su im dva prsta okrenuta prema unutra i dva prema van.

7. Kod većine vrsta sova, ženke su veće i agresivnije.

8. Nađeni su fosili sove stari 58 milijuna godina.

9. Sove mogu čuti miša i na 18 metara udaljenosti.

10. Sove mogu okrenuti glavu za ¾.

11. Sove mogu otvarati i zatvarati uši.

12. Sove žive svugdje osim na Antarktici.

13. Najmanja sova je visoka 11,40cm.

14. Najveća sova je visoka 71cm

15. Sove mogu okrenuti glavu naopako.

1. Vjeverice ne žive u Australiji.

2. Najmanja vjeverica je dugačka 13cm od nosa do kraja repa.

3. Najveća vjeverica dugačka je gotovo metar.

4. Kao i ostali glodavci, vjeverice imaju 4 prednja zuba koji im nikada ne prestaju rasti, jer im se stalno

    troše.

5. Postoji preko 365 vrsta vjeverica.

6. Najaktivnije su krajem zime kada im počinje sezona parenja.

7. Odrasle vjeverice žive većinom same. Spremne su podijeliti gnijezdo jedino u slučajevima kada je

    jako hladno radio čuvanja topline.

8. Mozak vjeverice je veličine oraha.

9. Odrasla vjeverica mora pojesti 0.45kg hrane preko tjedna da bi mogla biti aktivna.

10. Nakon što zubima razlomi ljusku oraha, vjeverica ga poliže ili ga istrlja po obrazu. Tako na njemu

      ostaje njen miris po kojem ga locira nakon što ga zakopa (nanjuši ga i na 30cm dubine!)

11. Pare se dva puta godišnje i imaju 2 do 8 potomaka u leglu.

12. Mogu trčati brzinom i do 30km/h.

13. Rep im pomaže u održavanju ravnoteže.

14. Znojne žlijezde im se nalaze u nogama.

15. Kada osjete opasnost, ukoče se.

1.  Mali miševi se sklupčaju kad ih se nosi.

2.  Ženke miševa doje i  one bebe koje nisu njihove.

3.  Miševi se boje skočiti ako je pad visok i  vertikalan .

4.  Rep im je jednake duljine kao i tijelo.

5.  Vrlo su uredne životinje. Prostor u kojem borave im je podijeljen u prostor za jelo,  prostor za

     vršenje nužde i sklonište.

6.  Neki miševi mogu glumiti da su mrtvi ako ih se jako prestraši ili nemaju opcija za bijeg.

7.  Miševi u prosijeku žive jednu do dvije godine u zatočeništvu, a pet mjeseci u prirodi.

8.  Vrlo su znatiželjni.

9.  Mogu si sami sintetizirati vitamin C.

10. Miševi mogu skočiti sa visine i do 360 cm bez da se ozlijede.

11. Jedu 15-20 puta na dan.

12. Miševi kao i ostali glodavci ne povraćaju.

13. Dobri su plivači.

14. Kosturi miševa nađeni su i u špiljama u kojima su obitavali praljudi.

15. Repovi im pomažu pri penjanju.

Gujavice

1. Charles Darwin navodno je 39 godina proučavao gujavice.

2. Iako nemaju oči, gujavice osjete razliku u osvjeteljenosti te ćak mogu postati paralizirane ako su dugo

     izložene svjetlu.

3. Gujavice mogu svaki dan pojesti hranu tešku kao one same ili čak više.

4. Hiberniraju kada se temperature spuste blizu nule.

5. Gujavice mogu godišnje proizvesti od 3 do 80 larvi, ovisno o vrsti.

6. U prosijeku su dugačke 9- 30cm, a najdulja izmjerena gujavica je imala 120cm.

7. Gujavice izlaze za kišna vremena iz zemlje vjerojatno radi parenja jer im je tada puno bolja pokretljivost.

8. Vrlo su osjetljive na zagađenost okoliša.

9. Jako su cijenjene u pripremi komposta zbog svog vrlo hranjivog izmeta.

10. Mogu se nači gotovo svugdje na Zemlji od pustinja do polova.

http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/90250/Bagerima-na-ptice-i-dabrove.html